Obrazovanje > Opisi zanimanja > Kiropraktičar/Kiropraktičarka 

Kratak opis

Kiropraktičar se bavi dijagnostikom, terapijom i preventivom mehaničkih nepravilnosti koštano-mišićnog sustava, te njihovog utjecaja na živčani sustav i na zdravlje općenito. Pomaže bolesnim i ozlijeđenim osobama u povećanju pokretnosti, ublažavanju boli, te sprečavanju i ublažavanju trajnih posljedica i ozljeda.

Potrebno obrazovanje

Kiropraktika trenutno nije zakonski regulirano zanimanje u Republici Hrvatskoj te stoga formalno obrazovanje za ovo zanimanje nije još kvalifikacijski definirano.

U svijetu postoje fakulteti kiropraktike, primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Francuskoj, Velikoj Britaniji itd.

U Republici Hrvatskoj za sada postoji samo dodatna edukacija za kiropraktiku i to za one osobe koje imaju već stečeno obrazovanje iz polja zdravstva/medicine (npr. diplomirani doktori medicine, fizioterapeuti i slično).

Opis poslova

Djelovanje kiropraktike usredotočeno je na povezivanje funkcija zglobova, mišića i živčanog sustava, odnosno na njihove smetnje i utjecaj na zdravlje pojedinca, pri čemu je kralješnica u središtu pozornosti.

Kiropraktičar u svom radu primjenjuje ručne metode i programe tjelovježbe temeljene na fiziološkim teorijama, te savjetuje i podučava pacijente kako da se nose s bolešću i poboljšaju svoje zdravstveno stanje.

Kiropraktičar u svom radu primjenjuje posebnu manipulaciju zglobova koja nije štetna za tijelo, čija je učinkovitost višestruko dokazana. Kiropraktičari ne prepisuju lijekove i ne obavljaju operativne zahvate. U takvim slučajevima bolesnika upućuju na medicinsku skrb. Danas je kiropraktika gotovo potpuno prihvaćena i svakodnevno se koristi u medicini rada i sportskoj medicini, u rehabilitaciji poslije prometnih nezgoda i u ostalim rehabilitacijskim programima.

Znanja, vještine i poželjne osobine

Sustav obrazovanja za doktore kiropraktike u svijetu najčešće zahtijeva šestogodišnje do osmogodišnje školovanje. Uz znanja iz područja anatomije, fiziologije, patologije, rendgenologije i dijagnostike, na studiju je naglašeno stjecanje znanja iz humane biomehanike i učenje posebnih tehnika i zahvata kiropraktike.

Nakon završenog studija je za dobivanje licence u SAD-u potrebno položiti još tri nacionalna i jedan područni stručni ispit.

U nekim europskim državama, primjerice u Švicarskoj i u skandinavskim zemljama, kiropraktičar za dobivanje licence mora obaviti šestomjesečnu praksu u bolnici pod nadzorom liječnika mentora.

Kiropraktičar mora biti empatična, komunikativna osoba koja ima volju za pomaganje i rad s ljudima. U svom radu mora biti oprezan i stručan, te se neprestano usavršavati.

Uvjeti rada

Uvjeti rada kiropraktičara ovise o radnom mjestu i stanju u zdravstvenim ustanovama. Može raditi na dobro opremljenim rehabilitacijskim odjelima sa svim potrebnim pomagalima, dvoranama i bazenima ili odlaziti k pacijentima koji leže u jedinicama intenzivne skrbi ili na bolničkim odjelima. Uglavnom rade u jutarnjim i poslijepodnevnim, katkad i u večernjim satima, a samo iznimno vikendom i praznikom. Radi se ponajviše stojeći.

Srodna zanimanja

Fizioterapeut, liječnik ortoped

Mogućnosti zapošljavanja

Kiropraktičar može surađivati s ortopedima, fizioterapeutima, radnim terapeutima ili pak raditi samostalno. Radi u bolnicama, rehabilitacijskim centrima, lječilištima ili u kiropraktičarskim klinikama, a može otvoriti i privatnu praksu.