Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Zapošljavanje > Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Profesionalna rehabilitacija definira se kao kontinuirani dio opće rehabilitacije koja obuhvaća profesionalno usmjeravanje, profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

U svrhu pripreme za zapošljavanje nezaposlenih osoba s invaliditetom, Hrvatski zavod za zapošljavanje osobu može uputiti na sljedeće postupke profesionalne rehabilitacije:

  • utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti
  • profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti
  • radno osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i programe održavanja i usavršavanja radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje se u rješavanju problema zapošljavanja osoba s invaliditetom naglasak stavlja na individualni i holistički pristup nezaposlenoj osobi. Nadalje, nezaposlenim osobama s invaliditetom omogućeno je sudjelovanje i u različitim oblicima grupnog savjetovanja prilagođenim s obzirom na vrstu invaliditeta, što ima za cilj poticanje aktivnog pristupa traženju posla te ostvarivanje socijalne i psihološke potpore. U svim područnim i regionalnim uredima Zavoda organizirane su različite vrste radionica za nezaposlene osobe, koje su ujedno prilagođene potrebama i mogućnostima osoba s invaliditetom. Tako se, primjerice, u područnim i regionalnmim uredima Zavoda provode aktivnosti grupnog profesionalnog informiranja i savjetovanja za osobe s oštećenjima sluha uz prevođenje na znakovni jezik (u suradnji s Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih).

Jedna od osnovnih aktivnosti Zavoda u području zapošljavanja osoba s invaliditetom je poboljšati zapošljivost kroz upućivanje nezaposlenih osoba s invaliditetom u obrazovne aktivnosti te time povećati njihove mogućnosti za uključivanje na otvoreno tržište rada. Osobe s invaliditetom se u obrazovne aktivnosti najčešće u upućuju putem mjera aktivne politike zapošljavanja te putem projekata financiranih iz državnih, Europskih i drugih međunarodnih fondova.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom definira da su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni zaposliti na primjerenom radnom mjestu, prema vlastitim odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika. Sukladno navedenome, predložena kvota iznosi 3% od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca koji je obveznik kvotnog zapošljavanja. Ovim Zakonom je ujedno definirana i obveza novčane naknade i način njenog obračuna za poslodavce koji su obvezni, a ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom i novčana nagrada za poslodavce koji nisu obveznici kvotnog sustava, a imaju zaposlenu osobu s invaliditetom. Isti Zakon predviđa upućivanje privremeno nezapošljivih osoba s invaliditetom iz evidencije Zavoda u programe radno-socijalnog uključivanja. Predložena rješenja značajno promoviraju politiku jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom i mogla bi značajno doprinijeti povećanju broja zaposlenih osoba.

Sukladno članku 5.  Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, o pravu na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom odlučuje u prvom stupnju područna ustrojstvena jedinica Zavoda. U Zavodu je izrađena procedura za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom koja u jedinstvenom upravnom postupku povezuje prava po dva zakona: pravo na profesionalnu rehabilitaciju po Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i pravo na novčanu pomoć i naknadu putnih troškova za vrijeme obrazovanja prema Zakonu o tržištu rada.

Svakoj osobi s invaliditetom koja je prijavljena u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, na temelju odgovarajuće dokumentacije evidentiran je status osobe s invaliditetom te vrsta i način stjecanja invaliditeta. Specijalizirani savjetnici za osobe s invaliditetom, za svaku nezaposlenu osobu s invaliditetom utvrđuju njezine stručne, radne i osobne mogućnosti u svrhu definiranja poslova i zanimanja koje nezaposlena osoba s invaliditetom može obavljati i na temelju kojih se provode postupci posredovanja za zapošljavanje, uključivanje u mjere aktivne politike zapošljavanja i uključivanje u usluge profesionalne rehabilitacije. Status nezaposlene osobe s invaliditetom u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje  dodjeljujese sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba invaliditetom i Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom. Prilikom uključivanja u mjere aktivne politike zapošljavanja u obzir se uzima posebni status, pa su tako osobe s invaliditetom prepoznate kao ciljana skupina za koju poslodavci mogu dobiti sufinanciranje zapošljavanja u najvišem iznosu od 75 % opravdanih troškova, dok je za ostale skupine taj iznos 50 %. Visina subvencije ovisi o stupnju obrazovanja osobe s invaliditetom. Prilikom uključivanja u mjere Javni rad, za osobe s invaliditetom trošak bruto plaće financira se u 100% iznosu.

Zajednički cilj svih usluga usmjerenih na osobe s invaliditetom je unaprjeđenje njihove integracije, povećanje zapošljivosti, olakšavanje izbora karijere i olakšani  prijelaz osoba s invaliditetom na tržište rada. Prilagođenim metodama i tehnikama, planiranjem osiguravanja arhitektonske i komunikacijske pristupačnosti unutar strukturnih fondova EU i sl. nastoji se promovirati politika jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom i doprinijeti realizaciji njihovog punog radnog i osobnog potencijala. 

Portal e-Usmjeravanje nastao je u sklopu projekta „Novi pristupi HZZ-a u pružanju usluga klijentima“ kojeg je provodio WYG International Ltd. u konzorciju s tvrtkom ÖSB Consulting GmbH. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj ove mrežne stranice isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.