Obrazovanje > Opisi zanimanja > Antropolog/Antropologinja 

Kratak opis

Antropolog je stručnjak koji se bavi znanstvenim proučavanjem čovjeka.

Potrebno obrazovanje

Za obavljanje poslova antropologa potrebno je završiti preddiplomski sveučilišni studij antropologije ili etnologije i antropologije ili etnologije i kulturne antropologije, odnosno diplomski sveučilišni studij antropologije ili etnologije i antropologije ili etnologije i kulturne antropologije.

Sve informacije o mogućnostima obrazovanja možete pronaći ovdje.

Nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica struke, a nakon diplomskog studija stječe se akademski naziv magistar/magistra struke.

Daljnje obrazovanje moguće je nastaviti na poslijediplomskom studiju. 

Opis poslova

Antropologija je disciplina koja proučava ljudski život i kulturu, sličnosti i razlike među ljudima, načine življenja, rada, njihova vjerovanja i dr. Opća antropologija također proučava kako se razvijala ljudska rasa, kako su nestajala i nastajala ljudska društva i okrenuta je i sadašnjosti i budućnosti ljudskog roda.  Paleontropologija ima za cilj utvrditi porijeklo ljudi i puteve njihova biološkog razvoja. Ona proučava fosile i primate srodne ljudima te nastoji rekonstruirati način života prvih ljudi. Forenzična antropologija bavi se ljudskim osteološkim ostacima u kontekstu sudskih analiza. U sudskoj praksi antropolozi su zaduženi za razlikovanje ljudskih od životinjskih ostataka i arheoloških od forenzičkih slučajeva te za utvrđivanje drugih osobina ljudskih ostataka. Socijalni antropolozi bave se proučavanjem nastanka i razvoja socijalnih institucija i njihove uloge u ustroju društava različitih kultura.

Antropolozi posjeduju znanja koja im omogućuju prepoznavanje evolucijske karakteristike bioloških i društveno-kulturnih fenomena te njihove povezanosti. Spoznaje do kojih dođu omogućuju im donošenje zaključaka o povoljnosti odnosno nepovoljnosti društvenih gibanja i sudjelovanje u procesima društvenog planiranja. Razvojem edukacijskih znanosti i usmjerenosti obrazovanja na cjeloživotno učenje, antropolozi sve češće primjenjuju svoja znanja u praćenju posljedica takvih promjena.

Medicinska antropologija istražuje interakciju između zdravlja, kulture i bolesti; proučava biomedicinske tradicije i njihova shvaćanja bolesti, liječenja i dr. Znanstvenim pristupom antropolozi u ovom području kritički razmatraju medicinu te sudjeluju u osmišljavanju interdisciplinarnih programa za područja zdravlja, bolesti i zdravstva.

Primjena antropologije česta je u raznim institucijama državnih službi, primjerice kod slanja predstavnika u pojedine krajeve svijeta s različitim klimatskim i životnim uvjetima od naših te sudjelovanja u pripremi ročnika za odlazak u internacionalne jedinice u različite krajeve svijeta. Također sudjeluju u planiranju razvoja gradova i sela. 

Znanja, vještine i poželjne osobine

S obzirom na sam predmet proučavanja antropologije potrebno je široko obrazovanje i poznavanje raznih disciplina poput etnologije, sociologije, genetike, psihologije i dr. Kritičko mišljenje i analitičke vještine, kao i sposobnost jasnog pismenog i usmenog izražavanja vrlo je važno za antropologe. Poznavanje statistike i korištenje računala u obradi podataka, važno je u znanstvenom pristupu antropologije. 

Uvjeti rada

Radno vrijeme antropologa ovisi o mjestu zaposlenja. Ako su antropolozi u državnim institucijama ili istraživačkim i znanstvenim ustanovama  najčešće, rade u prijepodnevnoj smjeni. Mjesto rada je najčešće u uredima s dobrim klimatskim i drugim uvjetima rada. Antropolozi često rade u timu, stoga moraju imati razvijene vještine timskog rada i vještine komunikacije. 

Srodna zanimanja

Etnolog, arheolog, filozof.

Mogućnosti zapošljavanja

Magistri antropologije zapošljavaju se prvenstveno u znanstvenim i istraživačkim institutima. Mogu se zaposliti na radiju, na televiziji kao novinari, pisci, urednici i specijalisti za odnose s javnošću. Također mogu obavljati poslove u obrazovanju, državnoj upravi i određenim gospodarskim granama koje se bave biološkim, kulturnim i društvenim problemima ljudske okoline.