Obrazovanje > Opisi zanimanja > Bibliotekar/Bibliotekarka 

Alternativni naziv:  Knjižničar

Kratak opis

Bibliotekari su stručnjaci koji uspostavljaju, razvijaju, održavaju i vode brigu o građi i organizaciji neke knjižnice te pomažu korisnicima u korištenju i pronalaženju knjižnične građe.

Potrebno obrazovanje

Za obavljanje poslova bibliotekara potrebno je završiti preddiplomski i diplomski sveučilišni studij informacijskih znanosti/bibliotekarstva/knjižničarstva.

Sve informacije o mogućnostima obrazovanja možete pronaći ovdje.

Nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica, a nakon završenog diplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar/magistrica struke.

Daljnje obrazovanje može se nastaviti na poslijediplomskom studiju. 

Opis poslova

Bibliotekari obavljaju poslove oblikovanja, postavljanja, održavanja i diobe zbirki građe i informacijskih izvora u knjižnici. Također obavljaju i poslove pripreme fonda knjižnice koja podrazumijeva izbor i nabavu knjižnične građe, prikupljanje i analizu zahtjeva korisnika, plan nabave knjiga, organizaciju fonda knjižnice, reviziju i otpis knjiga te procjenjivanje knjižničnog fonda. Također vrše i obradu knjižnične građe: bibliografsku obradu, sadržajnu analizu za potrebe klasifikacije, predmetnu analizu te izradu anotacija i sažetaka. Bibliotekari organiziraju, održavaju i razvijaju informacijska pomagala za pretraživanje i pronalaženje informacija o tiskanoj i elektroničkoj građi. Također su na usluzi korisnicima knjižnice, kojima pomažu u odabiru i pronalaženju literature koja im je potrebna.

Razlikujemo različite vrste knjižnica prema namjeni i prema sadržaju: nacionalne, narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, općeznanstvene i specijalne knjižnice. Rad u svakoj od knjižnica ima svoje specifičnosti te se bibliotekari tijekom rada mogu specijalizirati za određena područja bibliotekarstva: katalogizaciju, klasifikaciju knjiga, izradu knjižničnih zbirki, razvoj i izradu knjižnične baze podataka, nabavku knjiga i međubibilotečnu posudbu i dr. O samom bibliotekaru uvelike ovisi organiziranje i osmišljavanje kulturnih i drugih aktivnosti knjižnice, namijenjenih informiranju i obrazovanju različitih skupina korisnika. Tako bibliotekari sudjeluju u organizaciji, pripremi i provedbi književnih i filmskih tribina, natjecanja u znanju, književnih susreta, večeri poezije, promocije različitih glasnika, predstavljanju knjiga, tematskim izložbama i sl. Bibliotekari se tijekom svog rada, ovisno o vlastitim interesima i mogućnostima koje im pruža knjižnica u kojoj su zaposleni, mogu posvetiti pripremi, održavanju i razvoju posebnih službi i usluga namijenjenih djeci i mladeži, korisnicima s posebnim potrebama (npr. slijepe osobe, disleksične osobe i drugi), osobama starije životne dobi, pripadnicima nacionalnih manjina i dr.

Bibliotekari koji su zaposleni u školama, u suradnji s nastavnicima rade na pripremi nastave, poglavito obrazovanja na daljinu, obavljaju poslove nabave stručne i druge literature, multimedijskih izvora znanja, brinu o pretplati na odgovarajuću periodiku, izrađuju tematske bibliografije i anotacije, razvijaju informatizaciju škole te potiču kulturu čitanja učenika organiziranjem raznih tematskih radionica i izložbi.

Znanja, vještine i poželjne osobine

Bibliotekari bi prije svega trebali imati široku opću kulturu i biti dobro informirani i upućeni u promjene i novine, koje se odnose na informacije i njihovu obradu. Sposobnosti pamćenja, analitičkog mišljenja, raščlanjivanja i poopćavanja te organiziranja i planiranja, vrlo su važne za rad u knjižnici, posebice pri organiziranju i klasificiranju knjižnične građe.

Vještine pismenog i usmenog izražavanja te poznavanje barem jednog stranog jezika nužni su u radu bibliotekara. U kontaktima s korisnicima knjižnice, važne su komunikacijske vještine,  ljubaznost, susretljivost i spremnost na pomoć i pružanje informacija. Sposobnost prevođenja korisničkog zahtjeva u jezik informacijskih izvora u knjižnici, stječe se iskustvom. U suvremenoj knjižnici, posebice u većim knjižnicama koje imaju velik broj korisnika, važno je brzo reagiranje i sposobnost brzog učenja novih trendova u bibliotekarstvu (računalne tehnologije i sl.). U posljednje vrijeme, timski rad postaje sve važniji zbog sve složenijih zadataka koji se stavljaju pred bibliotekara.

Uvjeti rada

Ovisno o veličini knjižnice i broju korisnika neke knjižnice, poslovi bibliotekara i uvjeti rada u određenoj knjižnici uvelike se razlikuju. Bibliotekari uglavnom rade u osmosatnim smjenama (prijepodnevne i poslijepodnevne smjene) te jednom ili dva puta mjesečno rade subotom. Ako su zaposleni u većim knjižnicama (primjerice nacionalnim, sveučilišnim i sl.) specijaliziraju se za određena područja bibliotekarstva (npr. arhivistiku, katalogizaciju i sl.), iako prema potrebi rade i druge knjižničarske poslove (kontakti s korisnicima i sl.). Ovisno o specijalizaciji, mogu raditi u timu ili samostalno. Radno vrijeme uglavnom provode u zatvorenom prostoru. Povremeno odlaze na stručna usavršavanja i predavanja, promocije knjiga i druge događaje važne za knjižničarstvo.

Srodna zanimanja

Arhivisti, dokumentalisti i razni drugi informacijski stručnjaci.

Mogućnosti zapošljavanja

Bibliotekari se zapošljavaju u javnim i privatnim gradskim knjižnicama, nacionalnim i sveučilišnim knjižnicama i drugim specijaliziranim knjižnicama. Knjižničarske poslove mogu obavljati i u drugim ustanovama u kojima postoji dovoljno velika knjižničarska građa o kojoj je potrebno voditi evidenciju te biti na usluzi korisnicima. To mogu biti osnovne i srednje škole, znanstvene i obrazovne ustanove kao što su instituti, visoke škole, fakulteti i dr.