Obrazovanje > Opisi zanimanja > Fonetičar/Fonetičarka 

Kratak opis

Fonetičar je stručnjak jezikoslovac, koji se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.

Potrebno obrazovanje

Za obavljanje poslova fonetičara, potrebno je završiti preddiplomski odnosno diplomski dvopredmetni sveučilišni studij fonetike.

Sve informacije o mogućnostima obrazovanja možete pronaći ovdje.

Nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica, a nakon završenog diplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar/magistra struke.

Opis poslova

Ako se bave znanstvenim radom, fonetičari se najčešće usmjeravaju na proučavanje određene grane fonetike. Artikulacijska fonetika proučava djelovanje artikulacijskih organa tj. govornog aparata. Pri izvođenju govornih glasova, proučava mjesto i način izgovora na temelju tri kriterija: zvučnosti, načina artikulacije i mjesta artikulacije. Fonetičari koji se bave proučavanjem akustičke fonetike, proučavaju akustičke osobine glasova i govora. U glavne osobine govornih zvukova ubrajaju se amplituda, frekvencija, trajanje i spektar govornog zvuka. Perceptivna ili auditivna fonetika proučava načine tumačenja glasova i govora. Kao suradnici u istraživanju govora, koriste se različitim mjernim instrumentima i računalnom tehnologijom pomoću koje analiziraju govor i mjere frekvenciju, trajanje, spektar glasa i dr. Uz pomoć fonetske transkripcije, korištenjem fonetskih simbola bilježe govorne glasove.

Osnovna područja primjene fonetike su govorništvo, poremećaji slušanja i govora te njihova rehabilitacija. Fonetičari koji se bave proučavanjem i poučavanjem govorništva, najčešće se zapošljavaju kao učitelji govorništva, govorni lektori u masovnim medijima i sl. Pomoću različitih fonetskih vježbi za glas i izgovor pomažu govornicima u uvježbavanju određene govorne izvedbe, upozoravajući ih na dikciju, glas, glatkoću govora i neverbalne znakove u komunikaciji. Fonetičari također uvježbavaju govornike neposredno prije samog javnog nastupa i pomažu im u savladavanju treme. Dok govornici sami ne isprave svoje govorne poteškoće, fonetičari im pomažu i za vrijeme samog nastupa (u sinkronizaciji, na snimanjima najava, iza scene na priredbama i sl.).

Fonetičari koji se bave proučavanjem poremećaja slušanja i govora i rehabilitacijom tih poremećaja, ispravljaju govorne pogreške govornika – dikciju, intonaciju i naglaske. Pažljivim slušanjem, snimanjem i analizom glasa i govora, utvrđuju pogreške u govoru i provode odgovarajuće fonetske vježbe. Često rade u suradnji s drugim stručnjacima: logopedima, psiholozima, sociolozima, informatičarima i dr.

Znanja, vještine i poželjne osobine

Osim stručnih fonetskih znanja, vještina percepcije, produkcije i transkripcije govora, fonetičari moraju poznavati discipline srodne fonetici: lingvistiku, poetiku, informatiku, komunikologiju, neurologiju, sociologiju, psihologiju i fiziku. Također je potrebno dobro poznavanje rada na računalima u analizi, obradi i sintezi zvuka.

Za obavljanje poslova fonetičara, potrebno je imati razvijeno analitičko mišljenje. Sposobnost verbalnog izražavanja, kao i općenito dobro razvijene komunikacijske vještine (aktivno slušanje, neverbalno izražavanje), vrlo su važne u radu s ljudima. Fonetičari često poučavaju različite grupe, stoga su potrebne vještine vođenja grupe i dobre prezentacijske sposobnosti.

Osobe koje imaju govorne mane te slab sluh, ne mogu obavljati ovo zanimanje.

Uvjeti rada

Radno vrijeme fonetičara razlikuje se ovisno o mjestu rada. Ako su zaposleni u medijima ili kazalištu, često rade u smjenama i u večernjim satima. U ustanovama za rehabilitaciju govora i slušanja, najčešće rade u prijepodnevnoj smjeni. Fonetičari mogu raditi samostalno, no vrlo je često potrebno raditi i u timu s drugim stručnjacima.

Srodna zanimanja

Lingvist, logoped, profesor stranog jezika, komunikolog

Mogućnosti zapošljavanja

Fonetičari se mogu zaposliti u znanstvenim institutima i istraživačkim ustanovama koje se bave proučavanjem govora. Također se zapošljavaju u centrima za dijagnostiku i liječenje poremećaja govora i slušanja te kao suradnici za govor u predškolskim ustanovama. Mogu se zaposliti u različitim javnim i privatnim ustanovama kao predavači retorike te kao stručni suradnici u kazalištima. U medijima (na televiziji i radiju) rade na poslovima tehničkog unapređivanja prijenosa, snimanja i reprodukcije govora.