Obrazovanje > Opisi zanimanja > Komunikolog/Komunikologinja 

Kratak opis

Komunikolog je stručnjak za javno komuniciranje u modernom društvu koji oblikuje, proučava i istražuje javnu i masovnu komunikaciju.

Potrebno obrazovanje

Za obavljanje poslova komunikologa, potrebno je završiti preddiplomski i/ili diplomski studij komunikologije. U Republici Hrvatskoj  se komunikologija može studirati na brojnim visokoškolskim ustanovama. 

Sve informacije o mogućnostima obrazovanja možete pronaći ovdje.

Nakon završenog preddiplomskog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/ prvostupnica, a nakon diplomskog studija stječe se akademski naziv sveučilišni magistar/ magistra struke. Daljnje obrazovanje moguće je nastaviti na poslijediplomskom studiju. 

Opis poslova

Komunikolog se bavi javnim i masovnim komuniciranjem, odnosima s javnošću, novinarstvom, oglašavanjem, istraživanjem tržišta, medija i javnog mnijenja, uredništvom u medijima, međunarodnim komuniciranjem i diplomacijom, kriznim komuniciranjem, i dr.

Također se bavi i znanstvenim istraživanjem modela, funkcija i sredstava masovne komunikacije, istraživanjem medijskih ciljeva i učinaka, kulturoloških, politoloških i socioloških aspekata masovne komunikacije, proučavanjem rizika masovnog komuniciranja, izučavanjem medijske pedagogije ili odgoja za medije.

Proučavanje problema interpersonalnog i interkulturalnog komuniciranja te savjetovanje vezano uz rješavanja tih problema, još je jedno područje kojim se bavi komunikolog.

Kada se bavi odnosima s javnošću, komunikolog je zadužen za predstavljanje organizacije prema javnosti, oblikovanje ugleda i imidža organizacije, ali i interno komuniciranje organizacije sa zaposlenicima. Pored predstavljanja organizacije komunikolog priprema i organizira provedbu cjelokupnih komunikacijskih strategija za različite javnosti (za detaljniji opis vidi pod Savjetnik za odnose s javnošću). U njegovom poslu ciljane javnosti su klijenti, poslovni partneri, investitori, financijske javnosti (banke, dioničari), sindikati, lokalna zajednica, središnja i regionalna vlast te mediji kao vrlo važna vanjska javnost.

Komunikolozima koji se bave novinarstvom, osnovna je zadaća prikupljati i obrađivati informacije o različitim, za javnost važnim temama, a potom ih putem javnih medija (novina, radija, televizije i interneta) odaslati publici (za detaljniji opis vidi pod Novinar).

U području oglašavanja, glavni zadatak komunikologa je kreiranje oglasa, reklamnih poruka i kampanja. Nakon što sastavi poruku, komunikolog istražuje kako ciljana publika percipira, razumije i prihvaća poruku. Zatim odabire najprikladniju poruku te ugovara vrijeme, prostor i druge elemente oglašavanja. Kontrola i nadzor izvršavanja oglašavanja kao i istraživanje učinkovitosti reklamnih poruka i reklamnih kampanja, još su neki od poslova komunikologa.

Kada je u pitanju istraživanje tržišta, komunikolog prikuplja podatke o tržištu i potrošačima te pomaže u korištenju tih podataka u poslovnoj praksi i politici poduzeća.

Osim istraživanjem tržišta, komunikolozi se bave i ispitivanjem javnog mnijenja, tj. sustavnim planiranjem, prikupljanjem, analiziranjem i interpretiranjem podataka o društvenim i političkim pojavama i procesima.

Planiranje sadržaja knjiga, novina, časopisa, emisija i izdanja bilo koje vrste te nadgledanje priprema za objavljivanje tih izdanja, poslovi su urednika u medijima kojima se komunikolog također može baviti.

U kriznim situacijama, kao što su ugrožavanje ljudi, dobara ili ugleda, potrebno je pažljivo organizirati kanale i tijekove informacija. Na taj se način sprječava širenje panike, ali i javnost pravovremeno i točno obavještava o bitnim aspektima kriznih situacija. Komunikolozi su stručnjaci koji u kriznim situacijama izrađuju komunikacijske planove za medije, unutarnju i vanjsku javnost, organiziraju i nadziru provedbu istih, oblikuju komunikacijske planove za vrijeme nakon krize te evaluiraju učinke krizne komunikacije.

Znanja, vještine i poželjne osobine

Za obavljanje poslova komunikologa, potrebna je  komunikativnost, jasnoća i razumljivost govora te lakoća pismenog i usmenog izražavanja. Također je važna  kreativnost, široka opća kultura i dobre organizacijske sposobnosti. Komunikolog treba imati dobre prezentacijske vještine i pokazivati uvjerljivost u javnim nastupima.  Poželjni su ljubaznost i srdačnost u kontaktu s drugim ljudima. Za uspješno obavljanje većine poslova komunikologa, važna je otvorenost za suradnju s drugima te dobre pregovaračke vještine.

Uvjeti rada

Posao komunikologa često uključuje prekovremeni rad i rad u večernjim satima. Ako je komunikolog zaposlen na poslovima novinara ili u diplomatskim misijama, često putuje. Također, žurba i rad pod pritiskom kratkih vremenskih rokova, često su obilježje ovog zanimanja. Komunikolozi zaposleni kao novinari ili organizatori kriznih komunikacija, često se suočavaju sa stresnim, a ponekad i opasnim situacijama. Kada su u pitanju poslovi istraživača tržišta, istraživača masovne komunikacije ili savjetnika za probleme interpersonalnog komuniciranja, bitno obilježje rada je samostalnost. Ovo zanimanje može imati i obilježja uredskog zanimanja s redovitim radnim vremenom, ako se obavljaju poslovi urednika u izdavačkim kućama, istraživača masovnog komuniciranja pri visokoškolskom ustanovama ili institutima ili privatnog pružatelja savjetodavnih usluga u području interpersonalnog komuniciranja.

Srodna zanimanja

Srodna zanimanja su savjetnik za odnose s javnošću, organizator kongresnih i sajamskih aktivnosti, novinar.

Mogućnosti zapošljavanja

Komunikolozi se zapošljavaju na televiziji i radiju, u novinskim i izdavačkim kućama, reklamnim agencijama, marketinškim odjelima poduzeća, agencijama za odnose s javnošću, odjelima za odnose s javnošću poduzeća, u agencijama za istraživanje tržišta i javnog mnijenja, u diplomatskim predstavništvima, kao stručnjaci za odnose s javnošću političkih stranaka, kulturnih ustanova, nevladinih organizacija, državnih i javnih službi, kao nastavnici medijske kulture u školama, na visokoškolskim ustanovama i u institutima kao znanstveni istraživači masovnog komuniciranja.