Obrazovanje > Opisi zanimanja > Koreograf/Koreografkinja 

Kratak opis

Koreograf stvara i kreira originalne plesove ili daje novi izričaj tradicionalnim plesovima. Kroz kreirane plesove koreograf, nastoji zorno prikazati neku misao, raspoloženje, temu ili priču. Razlikujemo baletne koreografe, koreografe suvremenog plesa i koreografe folklornih predstava.

Potrebno obrazovanje

Formalno obrazovanje za ovo zanimanje ne se provodi u Republici Hrvatskoj.

U Zagrebu se možete školovati za plesača klasičnog baleta i plesača narodnih plesova. Da biste postali koreograf, uz stečeno zvanje plesača morate imati bogato scensko iskustvo i steći dodatno pedagoško – psihološko obrazovanje, što je moguće na brojnim visokoškolskim ustanovama  u Republici Hrvatskoj.

Da biste postali koreograf u nekom plesnom klubu ili studiju, ne morate imati formalno obrazovanje, ali je potrebno dugogodišnje aktivno bavljenje plesom i neprestano unaprjeđivanje stručnih znanja kroz različite seminare i edukacije. Mnogi plesači nastavljaju svoje obrazovanje za koreografa na inozemnim fakultetima i akademijama.

Opis poslova

Koreografi osmišljavaju koreografiju, odabiru glazbu za plesnu predstavu i kostime za plesače, organiziraju plesne probe, određuju imidž plesne predstave, osmišljavaju materijale oglašavanja i sudjeluju u oblikovanju rasvjete. Koreografi mogu sami osmisliti scenarij za plesnu predstavu ili kao scenarij upotrijebiti neko književno djelo, pjesmu ili dramu. Moguće je kreirati i plesnu predstavu bez konkretnog sadržaja. Nakon odabira postojećeg ili smišljanja vlastitog scenarija koreograf kreira pokrete kojima će izraziti radnju i poruku scenarija. Koreograf može koristiti već postojeći plesni postav nekog kazališta ili plesnog studija ili može provesti audiciju i odabrati plesače. Nakon što je koreograf kreirao plesne pokrete i odabrao plesače, organizira probe s njima u plesnoj dvorani. Tijekom probi koreograf prenosi upute plesačima i uči ih pojedinim pokretima koje je osmislio. Plesače prvo uči pojedinim sekvencama pokreta, a onda uvježbava s njima spajanje sekvenci u plesnu cjelinu. Nakon što plesači nauče sve pokrete, koreografi osmišljavaju koreografske prijelaze i dramaturške dijelove predstave. Zatim se koreografija nadopunjava i uvježbava u cijelosti. Sljedeći korak je smještanje plesača na scenu, kako bi se adaptirali na novi prostor. Koreograf im pritom pomaže da uvježbaju koreografiju.

Koreograf osmišljava kostime, glazbu, scenografiju i rasvjetu za predstavu. Moguć je odabir postojeće glazbe, ali koreograf može dogovoriti sa skladateljem da mu napiše originalnu glazbu. Surađuje s kostimografom u osmišljavanju kostima za plesače. Sa scenografom dogovara izgled scene, a s majstorom rasvjete sudjeluje u oblikovanju rasvjete.

Nakon što su se plesači adaptirali na scenu, koreograf organizira tehničke probe kada provjerava rasvjetu, scenografiju i ozvučenje, te dogovara izmjene ako je potrebno. Slijede generalne plesne probe na kojima se pleše u kostimima. Na generalnim probama koreograf provjerava cjelokupni umjetnički dojam koreografije. Ovime završava posao koreografa te slijedi javno održavanje predstave.

Uz sve navedene zadaće, koreograf predstavu prilagođava financijskim sredstvima koja mu stoje na raspolaganju. Izrađuje financijske predračune za predstavu i dostavlja ih na odobrenje osobi/ustanovi koja financira predstavu.

Postoje određene razlike između baletnih i folklornih koreografa s jedne strane i koreografa suvremenog plesa. Baletni koreograf i koreograf folklora koriste se strogo određenim kretnjama te ih kombiniraju na nov način. Koreograf suvremenog plesa smišlja originalne kretnje koje nisu ograničene u ideji. Zato koreograf suvremenog plesa ima veću slobodu i mogućnost kreativnosti u radu.

Znanja, vještine i poželjne osobine

Da biste bili uspješan koreograf, morate poznavati različite plesne tehnike, glazbene oblike i stilove, kazališnu dramaturgiju, te imati osnovno znanje o kazališnoj rasvjeti. Morate poznavati anatomiju ljudskog tijela, da biste znali koji plesni pokreti su izvedivi. Poželjno je da ste u dobroj tjelesnoj kondiciji, jer plesačima morate zorno pokazati korake odnosno kombinacije pokreta. Važno je da ste kreativni. Koreograf radi s ljudima, zato morate uživati u radu s ljudima kao i biti sposobni prihvatiti tuđe prijedloge za izmjenu ili poboljšanje dijelova koreografije. Potrebno je da imate dobre organizacijske sposobnosti, jer koreograf organizira rad plesača, kostimografa, scenografa, majstora rasvjete i brine se da sve aktivnosti budu obavljene u pravo vrijeme i do zadanog roka.

Uvjeti rada

Koreografi rade u plesnim dvoranama, kazalištima, na koncertnim pozornicama, otvorenim pozornicama i u prirodi. Ponekad koreografi putuju na festivale različitih odredišta. Radno vrijeme nije ograničeno, već se određuje po potrebi, ovisno o koreografu i zadanom roku. Obično se tijekom zadnjih vježbi i generalnih proba radi i puno dulje od uobičajenog 8-satnog radnog vremena. Postoji velika doza slobode u radu, jer rad mora biti kreativan. Posao je fizički naporan.

Kontraindikacije za zanimanje koreografa su: oštećenje funkcije vida, nedostatak stereovida,  oštećenje sluha, razlikovanje visine i boje tonova, te uredan glas i govor.

Srodna zanimanja

Redatelj, plesač, scenarist, producent, glazbeni skladatelj

Mogućnosti zapošljavanja

Kod nas ne postoje ustanove koje u stalni radni odnos zapošljavaju koreografa. Radi se uglavnom na temelju ugovora o djelu koji se sklapa s kazalištem, plesnim studijem ili ansamblom i kada koreograf završi jednu predstavu ponovo traži posao. Zato mogućnost zapošljavanja ovisi ponajprije o individualnom trudu, ali i o daljnjem usavršavanju. Zanimanje koreografa ima status slobodnog umjetnika pri Zajednici slobodnih umjetnika Hrvatske.