Obrazovanje > Preporuke za obrazovnu politiku

S ciljem smanjenja strukturne neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom, a sukladno preporukama sadržanim u Strategiji EU 2020 te inicijativi "Nove vještine za nove poslove" (eng. New skills for new jobs) o važnosti razvoja novih kompetencija temeljenih na potrebama tržišta rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje izrađuje Plan i metodologiju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima te Preporuke za obrazovnu upisnu politiku koje se prosljeđuju nadležnom ministarstvu i županijskim uredima u svrhu planiranja upisne politike. Također, na županijskoj i nacionalnoj razini identificiraju se tzv. tražena zanimanja za potrebe kreditiranja, stipendiranja, smještaja u učeničke i studentske domove te promocije zanimanja za koja postoji smanjeni interes učenika i studenata.

Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provodi se na osnovi statističkih podataka i relevantnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih Anketom poslodavaca te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. U nastavku je sažeti prikaz Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za 2024. godinu vezano uz potrebe za kvalifikacijama na nacionalnoj razini:

PREPORUKE: VISOKO OBRAZOVANJE

Za potrebe upisa i stipendiranja visokog obrazovanja lokalne se preporuke agregiraju na nacionalnu razinu.

• Nezadovoljene potrebe uglavnom se javljaju na razini sveučilišnih studija (razina diplomskog ili integriranog studija), izuzev stručnog studija sestrinstva te predškolskog odgoja
• Postoji određen broj polja za kvalifikacijama iz kojih su već niz godina prepoznate nezadovoljene potrebe u većem broju županija:

1. U području prirodnih znanosti: polje matematike i fizike
2. U području tehničkih znanosti: u izrazitoj mjeri građevinarstvo, elektrotehnika, računarstvo i strojarstvo
3. U području biomedicine i zdravstva: polja medicine i farmacije
4. U području društvenih znanosti: polja rehabilitacije i logopedije

• U mnogim županijama identificiran je i prevelik broj mladih s kvalifikacijama polja ekonomije, prava te fizioterapije u odnosu na potrebe.

PREPORUKE: SREDNJE OBRAZOVANJE

Na razini srednjeg obrazovanja, programi se izvode lokalno, mobilnost zaposlenika je manja, a županija ima nadležnost nad upisima. Stoga se i preporuke prvenstveno izrađuju na županijskoj razini.

• Postoje značajne varijacije među županijama, ali se velik broj programa ponavlja.
• Kao deficitarni, odnosno programi za kojima postoje deficitarne potrebe navode se najčešće trogodišnji strukovni programi:

1. iz strukovnih sektora turizma i ugostiteljstva: konobar, kuhar, iz sektora poljoprivrede, prehrane i veterine: mesar, pekar, graditeljstva i geodezije:  zidar, tesar, metalske industrije: bravar, šumarstva, prerade i obrade drva: stolar
   
2. četverogodišnji strukovni (tehnički) programi vrlo se rijetko navode kao deficitarni, izuzev medicinskih sestara/medicinskih tehničara opće njege i farmaceutskih tehničara

• Kao suficitarni, odnosno programi za čijim je kompetencijama potražnja manja od ponude najčešće se navode četverogodišnji programi:

1. Posebno često iz strukovnog sektora ekonomije i trgovine (ekonomisti, komercijalisti, poslovni tajnici, upravni referenti te hotelijersko-turistički tehničari)
2. Trogodišnji strukovni programi rjeđe se navode kao suficitarni, izuzev frizera  

Analiza Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za 2024. godinu dostupna je na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

RASTUĆI SEKTORI

Diljem Europe promjene u demografskoj strukturi i okolišu dugoročno zadaju potrebu za određenim vrstama zanimanja; takozvanim poslovima "bijelih kuta" (poslovi u zdravstvu, skrbi i drugim socijalnim uslugama) i "zelenim poslovima" (poslovi u energetici, gospodarenju vodama i otpadom, građevini, prijevozu, industriji, agrikulturi i šumarstvu) gdje će potrebe i prilike za radom biti sve veće. Posebno valja istaknuti zanimanja vezana uz energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, odnosno sve potrebniji prijelaz na niskougljičnu tehnologiju. Također se očekuje daljnji razvoj sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija difuzijom ICT-a i nanotehnologije odnosno daljnju specijalizaciju postojećih poslova u navedenom sektoru.

Dugoročni trendovi zadani strukturnim promjenama i općim strategijama:

• "Bijeli" poslovi: u zdravstvu, skrbi i drugim socijalnim uslugama
• "Zeleni" poslovi: vezani uz okoliš, energetsku učinkovitost i nošenje s klimatskim promjenema
• Poslovi u skladu s nacionalnim i europskim razvojnim strategijama: programi i kompetencije koje odgovaraju odabranim sektorima "pametnih specijalizacija" (npr. specijalizirana zanimanja u turizmu).