Obrazovanje > Opisi zanimanja > Zavarivač/Zavarivačica 

Kratak opis

Zavarivač spaja metalne dijelove različitim postupcima zavarivanja. Zbog velike raširenosti primjene, koju međutim prate prilično zahtjevni radni uvjeti, zavarivači spadaju među tražena zanimanja.

Potrebno obrazovanje

Obrazovanje za ovo zanimanje provodi se u okviru sustava redovitog srednjoškolskog obrazovanja te sustava obrazovanja odraslih.

Kada je riječ o srednjoškolskom obrazovanju, obrazovni program za zanimanje zavarivača provodi se u Industrijsko-obrtničkoj školi Slavonski Brod te Obrtničkoj školi Bjelovar u dvogodišnjem trajanju.

Informacije o ustanovama koje provode obrazovanje odraslih za stjecanje mikrokvalifikacija i djelomičnih kvalifikacija vezanih uz zanimanje zavarivača možete dobiti na web portalu Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Opis poslova

Zavarivač može posao obavljati u radioni i izvan nje na terenu. O tome koja će se tehnika primjenjivati, djelomično ovisi i o uvjetima primjene, jer je npr. TIG tehnika osjetljivija na loše vremenske uvjete od najosnovnijeg i najstarijeg oblika – plinskog zavarivanja. Aparatura za svaki pojedini postupak je djelomično različita.

Međutim, plinsko se zavarivanje danas koristi uglavnom za zavarivanje cijevi manjih promjera i tanjih stjenki te za zavarivanje bakra i bakrenih legura. Toplinska energija potrebna za taljenje materijala dobiva se plamenom u kojem izgaraju acetilen i kisik na specifičnom plameniku. Kako je za uspješno zavarivanje potrebna i određena dodatna količina materijala, zavarivač u jednoj ruci drži plamenik, a u drugoj šipku.

Pri ručnom elektrolučnom zavarivanju, energija potrebna za zavarivanje dobiva se iz električnog luka koji nastaje na mjestu zavarivanja. Ovom se tehnikom mogu zavarivati gotovo svi materijali. Ipak, ovaj način zavarivanja u današnje se vrijeme rjeđe koristi zbog nekoliko nedostataka – radi se o relativno sporom postupku, kvaliteta vara značajno ovisi o umješnosti zavarivača, relativno je veliki otpad dodatnog materijala, a učestali bljeskovi i štetni plinovi loše utječu na zdravlje radnika.

Elektrolučno zavarivanje u zaštitnoj atmosferi plinova taljivom elektrodom (MIG/MAG) puno se češće koristi zbog različitih prednosti - brzina, manje deformacije, bolji uvjeti rada, bolja kvaliteta vara. Važno je naglasiti da su ovi postupci u velikoj mjeri automatizirani, a jedini nedostatak je visoka cijena potrebne opreme.

Elektrolučno zavarivanje wolfram elektrodom u zaštiti inertnog plina je postupak koji također ima izuzetno široku primjenu i relativno je jeftin i siguran, ali nije prikladan za zavarivanje debljih materijala.

Znanja, vještine i poželjne osobine

Poželjno je da osobe koje obavljaju ovaj posao nemaju komplikacije s dišnim sustavom, krvožilnim sustavom, lokomotornim aparatom i vidom te da ne boluju od bolesti koje izazivaju nesvjesticu ili vrtoglavicu (npr. epilepsija). Također je preporučljiva jača tjelesna građa.

Uvjeti rada

Rad se često odvija na otvorenom, na objektima na kojima se obavlja zavarivanje plinom: brodovima, mostovima, zgradama i drugim građevinama te na raznim postrojenjima. Također se radi u tvorničkim halama i radionicama. Zavarivači su izloženi različitim mikroklimatskim uvjetima s obzirom na to da se posao zavarivanja obavlja u zatvorenim halama, ali i na otvorenim gradilištima. Zavarivači su u zatvorenim prostorima često izloženi propuhu zbog potrebe za gotovo stalnim prozračivanjem. S obzirom da je za zavarivanje i taljenje materijala potrebna toplinska energija, zavarivač je izložen povišenim temperaturama (osobito zavarivač plinom, odnosno plamenom).

Mjesto zavarivanja na određenoj konstrukciji zahtijeva da se posao obavlja u najrazličitijim položajima (stojeći, sjedeći, klečeći, ležeći). Prilikom nekih zavarivanja, zavarivač mora raditi u prisilnom tjelesnom položaju i u vrlo skučenom prostoru. Katkad je potrebno prenositi, držati, vući i dizati teže terete.

Zbog specifičnosti zavarivačkog posla i rizika kojima je zavarivač izložen, posebna pozornost pridaje se zaštiti na radu. Zavarivač bi trebao rabiti zaštitnu odjeću s posebnim vatrootpornim pregačama, sigurnosne cipele, zaštitne rukavice, zaštitne naočale te štitnik za oči i lice (zavarivačku masku). Prvenstveno se štiti od opeklina, ozljeda zbog mogućeg pada predmeta te od plinova koji se oslobađaju prilikom zavarivanja.

Zavarivač može raditi izoliran u posebno konstruiranim zavarivačkim kabinama, kako bi drugi radnici bili zaštićeni od iskrenja i bljeskanja. Zbog specifičnosti zavarivačkog posla i rizika kojima je zavarivač izložen, posebna pozornost pridaje se zaštiti na radu.

Kontraindikacije za rad su: oštećena funkcija vida i nedostatak stereovida, oštećenje funkcije sluha i nemogućnost nošenja osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu sluha (za rad u buci), neraspoznavanje osnovnih boja, teža oštećenja funkcije mišićno-koštanog, dišnog ili srčano-žilnog sustava, kronični poremećaji koji znatno remete kognitivno, emocionalno i psihomotoričko funkcioniranje, kronični poremećaji koje mogu dovesti do gubitka svijesti i/ili poremećaja ravnoteže, teže oštećenje funkcije kože na otkrivenim dijelovima tijela te dokazane alergije na profesionalne alergene.

Srodna zanimanja

Lemitelj, instalater centralnog grijanja, plinoinstalater

Mogućnosti zapošljavanja

Zavarivači se mogu zaposliti u mnogo različitih djelatnosti. Najčešće je riječ o proizvodnoj i prerađivačkoj metalnoj industriji, građevinarstvu, brodogradnji, mostogradnji i sl., ali i u manjim specijaliziranim obrtima, gdje postoji potreba za obavljanjem posla zavarivača.